Depresija. Juan Moisés De La Serna
>
Depresija
Kad tuga postane patološka
Juan Moisés de la Serna
Prevela Tanja Vernić
Tektime editorial
2019
“Depresija, Kad tuga postane patološka”
Napisao Juan Moisés de la Serna
Prevela Tanja Vernić
1. izdanje: studeni 2019
© Juan Moisés de la Serna, 2019
© Tektime izdanja, 2019
Sva prava zadržana
Distribuira Tektime
https://www.traduzionelibri.it
Nije dopuštena potpuna ili djelomična reprodukcija ove knjige ili njeno uklapanje u računalni sustav ili njen prijenos u bilo kojem obliku ili na bilo koji način, bilo elektronskim, mehaničkim, fotokopiranjem, snimanjem ili na drugi način, bez prethodnog i pisanog odobrenja od izdavača. Povreda gore spomenutih prava može predstavljati krivično djelo protiv intelektualnog vlasništva (čl. 270. Kaznenog zakona).
Posjetite CEDRO (španjolski centar za reprografska prava) ako trebate fotokopirati ili skenirati fragment ovog djela. CEDRO se možete obratiti putem web stranice www.conlicencia.com ili telefonom na broj 91 702 19 70/93 272 04 47.
PREDGOVOR
U životu se dešavaju različiti događaji, pozitivni i negativni, koji utječu na način našeg razmišljanja i ponašanja, ali i na to kako se osjećamo.
Tuga obično proizlazi osjećaja gubitka ili događaja koji osjećamo kao negativan, ili jednostavno zato što naša očekivanja nisu ispunjena.
Ova tuga može biti privremena, trajati satima, danima ili čak tjednima, ali kada se ta tuga produži s vremenom i promijeni način na koji se osjećamo, razmišljamo i djelujemo, možemo biti suočeni s ozbiljnijim problemom, depresijom.
ZAHVALE
Ovim putem bih se želio zahvaliti svim osobama sa kojima sam surađivao i koji su doprinijeli realizaciji ovog teksta, posebno dr. Mayca Marín Valero, psiholog i voditeljica treninga u Španjolskoj Parkinsonovoj federaciji i dr. Ferrán Pädrós Blázquez, profesor na sveučilištu Michoacan u San Nicolás de Hidalgo (Meksiko).
Posvećeno mojim roditeljima
INDEKSI
POGLAVLJE 4. SEZONSKA DEPRESIJA
POGLAVLJE 5. POSTPOROĐAJNA DEPRESIJA
POGLAVLJE 6. TEŠKA, DEPRESIJA, DEFINICIJA I SIMPTOMI
POGLAVLJE 7. PORIJEKLO VELIKE DEPRESIJE
POGLAVLJE 8. LIJEČENJE VELIKE DEPRESIJE
POGLAVLJE 9. BRIGA O ČLANU OBITELJI S DEPRESIJOM
POGLAVLJE 1. TUGA
Jedan od problema koji se najčešće mogu primijetiti na konzultacijama vezan je uz emocije, bilo zbog prekomjerne aktivacije, u slučaju stresa i tjeskobe ili zbog inhibicije, u slučaju tuge i depresije.
Ali ne radi se samo o osobama koje su osjetljivije prema ovim problemima i zbog njih češće odlaze na psihološke savjete, već i od najčešćih problema koji su pretrpljeni, mnogo više od bilo kojeg drugog poremećaja u području mentalnog zdravlja.
Tuga je stanje u kojem se osoba prestaje osjećati „potpunom” ili barem „normalnom”, što se smatra jednom od osnovnih emocija, zajedno uz sreću ili strah.
Puno je razloga koji mogu stvoriti tugu, od gubitka voljene osobe, do ne postizanja željenog cilja, ali je možda najozbiljniji razlog prisutnost bolesti, poglavito ako je neizlječiva ili kronična.
O odnosu fizičkog i mentalnog zdravlja odavno se prestalo raspravljati. Kada netko trpi fizičke bolesti, to će imati izravan učinak na njegovo stanje duha, a sve to na ostala područja osobe, uključujući i njihov način kako se odnosi prema sebi i drugima.
Kada se, primjerice, osjećate loše jer patite od kronične bolesti, to može značajno promijeniti vaše stanje duha, čak pacijenta može dovesti do stanja depresije.
Kada se pojave simptomi depresije, situacija se pogoršava, budući da su učinci koje oni imaju na zdravlje važni, a smanjenjem kvalitete života osobe, stanjem duha i imunološkog sustava, pacijentu se omogućuje ulazak u začarani krug.
Kada ste loše fizički, lošije se osjećate i psihički, a što su simptomi depresije jači, vaše tijelo će reagirati lošije i zbog toga će, umjesto da mu olakša oporavak, otežavati.
Posljedice ovog začaranog kruga su pogoršanje simptoma depresije, pogoršanje pacijentove kvalitete života, čineći ga manje tolerantnim prema onome što se događa s njim i s time ima lošiju prognozu, u usporedbi s drugom osobom koja nema ove simptome depresije.
Otuda proizlazi važnost otkrivanja prvih simptoma depresije kako bi ih se moglo što prije liječiti da se ne bi razviju i dodatno naštet pacijentovu zdravlju. Jedna od poteškoća u tom pogledu je upravo u liječenju, jer je ponekad farmakološko nije u skladu s kroničnom bolešću, tako da će se morati usredotočiti isključivo na psihološku; „Ali koliko ljudi koji pate od kronične bolesti imaju depresiju? “
Upravo je to odgovor odjela za medicinsku njegu u zajednici, Al Farabi koledž, Rijad, zajedno s psihijatrijskim sestrinstvom za mentalno zdravlje, Fakultetom za njegu, Sveučilištem u Jordanu, Amanom i psihijatrijskim sestrinstvom za mentalno zdravlje, Centar za rak kralja Huseina, Amman, zajedno s koledžom Al Farabi iz Rijada i odjelom za medicinsko kirurško sestrinstvo, koledž sestrinstva, sveučilište King Saud, Riyad (Jordan), za koji su proveli studiju čiji su rezultati objavljeni u znanstveni časopis Psihologija.
U istraživanju je sudjelovalo osam stotina i šest pacijenata, 45% žena, a ostalo muškarci. Svi su patili od kronične bolesti barem u posljednjih šest mjeseci, bilo da se radi o dijabetesu tipa II, reumatoidnom artritisu, kardiovaskularnim bolestima, raku ili plućnim bolestima.
Oni koji su već imali povijest bolesti mentalnog zdravlja isključeni su iz studije.
Korišteno je šest upitnika prevedenih na arapski jezik, višedimenzionalna ljestvica percipirane socijalne potpore za analizu percepcije socijalne potpore pacijenata, inventar za depresiju Beck-a II (BDI-II) za procjenu prisutnosti depresivnih simptoma, mjera psihološkog stresa (PSM) za procjenu razine anksioznosti, COPE inventar za procjenu upravljanja stresom, test orijentacije u životu (LOT-R) za razine optimizma i zadovoljstvo ljestvicom života za razine zadovoljstva vašim životom.
Rezultati pokazuju da polovica pacijenata s kroničnim bolestima pokazuje depresivne simptome, 27% ih je blago, a 31% umjereno.
Isto tako, ovi pacijenti pokazuju nisku razinu optimizma u polovici slučajeva, s umjerenom sposobnošću da se nose sa stresom, usprkos tome što